Organska hrana – što je to?

Sve su češći neki novi nazivi za hranu koje susrećemo u medijima i na policama supermarketa, na oglasim proizvođaća, na tržnicama. Ponekad se nađemo u situaciji da niti sami ne znam što zapravo kupujemo kad vidimo oznaku poput: organska hrana, funkcionalna hrana, nova hrana pa se nađemo zatečeni. Kakva je to hrana zapravo

Organska hrana (biološka, ekološka) je ona kojoj je proizvodnja zasnovana na ekološkim principima (izbjegava upotrebu umjetnih kemijskih sredstava, kao što su umjetna gnojiva, pesticidi, aditivi, medicinski proizvodi itd.), a cilj joj je održivi sustav poljoprivrede. Najveći naglasak stavlja na zaštitu tla i okoliša, a kad je riječ o uzgoju životinja – brigu za dobrobit životinja. Organska hrana ujedno je i funkcionalna hrana – sadrži 10% do 50% više funkcionalnih sastojaka od klasične hrane. Dakle, ako negdje na nekom proizvodu vidite oznaku da je proizvedeno „organski“, svakako se odlučite za kupnju, jer organska hrana je put prema zdravlju, pravi suživot čovjeka, biljaka i životinja. To je povratak prirodi i tradiciji – takvom hranom su se hranili naši pradjedovi i prabake.

Funkcionalna hrana je hrana koja prirodno sadrži ili su joj dodani funkcionalni sastojci – aktivne tvari. Bioaktivne tvari – funkcionalni sastojci iz bilja (fitokemikalije) odavno su poznate ali odnedavno se zna za njihovu zaštitnu ulogu u organizmu.

Tako je nastala lista deset najučinkovitijih namirnica s aktivnim supstancama:

• brokula (sulforafan, ß-karoten, indol-3-karbinol)
• rajčica (likopen) špinat (glutation)
• naranča (bioflavonoidi, vitamin C u kompleksu)
• češnjak (alicin)
• jabuka (elaginska kiselina, vlaknasta struktura)
• sojino mlijeko i sir (genistein)
• mrkva (ß -karoten, vlaknasta struktura)
• paprika začinska ljuta (kapsaicin)
• zeleni čaj (katehin)

Navedene aktivne supstance ne liječe ali uvelike mogu prevenirati neke bolesti poput raka prostate ili kože, rak grla kod pušača, cervikalne intraepitelijalne neoplazije, rak cerviksa, djeluju pozitivno na dijabetes, kardiovaskularne bolesti, kod oboljelih od AIDS-a te na oko i vid i imunološki sustav.

Najbolji i u nas najrašireniji primjer funkcionalne namirnice s umjetno dodanim bioaktivne tvarima je dobar stari jogurt koji dodatkom probiotičkih bakterija postaje funkcionalan. Probiotici ili „korisne bakterije” svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama, pomažu nam da iz hrane dobijemo sve važne hranjive tvari i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. Smatra se da povoljna ravnoteža intestinalne mikroflore igra važnu ulogu u razvoju i održanju snažnog imunosnog sustava.

Za ljudski organizam nema razlike u namirnicama kojima su umjetno dodavane bioaktivne tvari, od onih koje su prirodne – funkcionalni sastojak je funkcionalni sastojak, ali svakako prednost treba dati prirodi!

Marija Vađunec, inž. prehrambene tehnologije