Možda najčešće upotrebljavan u našoj domaćoj kuhinji je baš peršin. Teško je pronaći ručak u kojem nema peršina bilo u juhici, varivu, na mesu, ribi, prilogu, povrću, umaku ili salati. List peršin izrazito je ljekovit jer sitmulira mokrenje (diuretska svojstva), povoljno djeljuje na probavni trakt pri sprečavanju grćeva i nadimanja, podstiče izlučivanje štetnih tvari iz organizma, a povoljno utječe na cirkulaciju i kardiovaskularni sistem.
Peršin nema visoko-kaloričnu vrijednost ali je zato izuzetno bogat mineralima i vitaminima: list je bogat vitaminom C, A, vitaminima grupe B, te rijetkim vitaminom B12 (koji je značajan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca).
Ne treba zaboraviti niti bogatstvo mineralnim sastojcima, od kojih je najzastupljeniji kalij, ali značajno je i prisustvo željeza, kalcija, mangana, magnezija i bakra. Upravo radi svojih ljekovitih svojstava, peršin su stari Grci povezivali uz Herkula, a za pobjede u ratu bi ovjenčavali stručkom peršina u čast Herkulesa. Peršin su davali i svojim konjima kako bi bolje trčali. Rimljanima je pak peršin simbolizirao smrt, ali i zaštitu i pročišćenje.
Ukrašavanje jela na tanjuru peršinom vjerojatno potječe još iz rimskog doba gdje je korišten da bi zaštitio hranu, a kod gozbi se koristio kako bi prekrio jake mirisa vina, luka i češnjaka. Najviše prehrambenih svojstava zadržava u sirovom obliku, pa ako nam je do zdravlja, najbolje je sjeckanim peršinom ukrasiti gotovo jelo.
